INDEPENDENT NEWS

Te Whakamānutanga o te Marautanga o Aotearoa

Published: Thu 15 Nov 2007 12:59 AM
Parekura Horomia
Minita mō ngā Take Māori
Minita Tuarua mō te Mātauranga
15 Whiringa-ā-rangi Whaikorero
Te Whakamānutanga o te Marautanga o Aotearoa
Te Kura Māori o Porirua
Kua 25 tau ināianei mai i te tīmatanga o te Kōhanga Reo tuatahi, a Pukeatua, i whakatuwheratia ki Wainuiomata. Kahore pea ētahi o ngā tamariki i te mōhio pēwhea nei te 25 tau, - ēngari māku e kī atu ki a koutou, he tino roa tēnei wā. I aua rā, i te kōrero te katoa mō te ipu hōkarikari o te ao – kahore hoki he ipu hutupaora o te ao i taua wā.
I whakatūria te Kōhanga Reo hei pupuri i Te Reo; i te mea i te pouri mātou kei kore e toitū te reo. Ko wai ka kōrero pērā i ēnei rā?
• I pānuitia e tētahi rangahau, mō te oranga o te reo Māori, nā Te Puni Kōkiri i tuku i te Wiki O te Reo Māori, e 52 ōrau o ngā Māori i rangahautia, e taea ana ki te kōrero Māori, i tētahi wāhanga rānei.
• I tuhia e 9% te pikinga o te maha o te Māori e taea ana ki te kōrero i ētahi kupu, me ētahi kīanga kupu rānei, i roto i te reo Māori, mai i te rangahautanga i te tau 2001,
• I kitea anō te pikinga nui tonu o te maha o ngā Māori taiohi e taea ana ki te kōrero i te reo Māori, me te maha o ngā kaikōrero kei ngā taumata kōrero teitei, kua piki whakarua i waenga i te reanga pakeketanga 15 – 35 tau.
Ko ngā whāinga tohungatanga nei te mea whakahirahira ki a mātou hei whakatutuki i te whakawhitinga i te reo i waenga i ngā reanga.
Kei te haere pai ngā mahinga a te ratonga Pouaka Māori, e tautoko ana i te reo ki roto i ngā kāinga ia rā ia rā. Me mātou e tautoko tonu ana i ngā tono mō ngā akoranga kaupapa Māori, koia nei tētahi wāhanga pūtake tonu o te ao akoranga. Me taku harikoa ki te whakamōhio atu kua waru tau tēnei kāwanatanga Reipa-ārahi e whakapau kaha ana ki muri i aua kaupapa i roto i ngā wāhanga maha tonu.
Kei te tipu tonu ngā akoranga kaupapa Māori. E 350 ngā kura kaupapa Māori tuatahi, tuarua, e ako ana i ngā tauira e 17,500. He mea whakahirahira rātou ki a koutou, ki ahau hoki, hei Māori, ki ngā hapori anō, me taku whakaaro pono, ki te hapori o Aotearoa whānui.
I te tau 2001, i tuhia e Ahorangi Mason Durie, āna whakaaro mō ngā whāinga pūnaha akoranga mō te Māori. E toru ngā whāinga i whakaarotia:
• Kia āhei te Māori ki te noho ora hei Māori;
• Ki te noho hauora, whai rawa, me te noho angitu;
• Ki te whaiwāhi kaha hei kainoho o te ao, engari kia kaua e whakaitia tō rātou tuakiri Maori.
Me te whakaae a ngā hapori Māori, me te kāwanatanga ki ēnei whāinga.
I te rangi nei te whakamānutanga o tēnei tuhinga e pono nei mātou ka āwhina i te whakatinanatanga o ngā pukenga Māori, ka tautoko i ngā akonga Māori, ka tautoko i a mātou whāinga kua whakaaetia nei mō te akoranga Māori.
Ko te matakite mō Te Marautanga o Aotearoa, ko te whanaketanga i ngā akonga angitu – kia tū tangata te akonga ( te tautoko i ngā tauira ki te whakatinana i a rātou pūmanawa katoa) ā, koia nei anō te whāinga o ‘Ka Hikitia’ te rautaki hukihuki mātauranga Māori i whakamānutia i te marama o Here-turi-kōkā. He nui rawa atu te pūmanawa e nohopuku ana i roto i ngā taiohi Māori. Me tā mātou hiahia ki te whakatinana i tēnei kia noho reri ai te hunga taiohi mō te rau tau 21.
Kei te mahi tahi te kāwanatanga me te rāngai akoranga kaupapa Māori kia mōhio me pēwhea te marautanga e āwhina ki te whakatinana i ngā whāinga nei. Kei te mārama ngātahi māua ki Te Marautanga o Aotearoa, me ngā mahi ka āwhina i ngā tauira kaupapa Māori katoa. Me aku mihi nui rawa atu ki a rātou katoa i whaiwāhi ki te tuhinga o tēnei pukapuka e tukuna ana i te rangi nei.
Me maumahara tātou, e rua kē ngā pukapuka nei, ā, ko rāua tahi ka hanga i te marautanga ā-motu. Ko te pukapuka tuatahi, te Marautanga o Aotearoa mō ngā kura kaupapa pākehā. Ko te pukapuka tuarua ko Te Marautanga o Aotearoa – te marautanga hukihuki mō ngā kura kaupapa Māori, e whakamānutia ana i te rangi nei.
E tautoko ana te marautanga i ngā wāriu, ngā mātauranga, ngā taonga tuku iho, ngā tikanga, me te tūranga whakahirahira o ēnei take ki a tātou. Me te mōhio ki te tūranga pūtake o te ako i raro i ngā āhuatanga Māori motuhake, hei wāhanga nui tonu o te akoranga Kaupapa Māori. Me te tautoko, ko te reo Māori kei te manawa me te wairua o tēnei hīkoi.
Ehara tēnei i te whakamāoritanga noaiho o te marautanga kaupapa Ingarihi. Ko tēnei e whakatakoto ana i te huarahi mō ngā akoranga ki roto i te horopaki Māori; mō ngā take e whakapā whakahirahira ana ki a tātou.
Hei tauira, kei te kōrero ngātahi ngā marautanga mō te mahinga tahi ki ngā hunga ōrite me ngā rōpū; me te kōrero anō mō te hiki i te matatau me te mana motuhake o te tangata. Engari te marautanga kaupapa Māori kei te kōrero mō te atawhai, me te manaaki i ngā manuhiri, me te ako i ngā whakapapa – ngā take e whakapā whakahirahira ana ki te Māori, e noho ahurei ana ki tēnei o ngā marautanga.
Kei Te Kura Kaupapa o Te Koutu, e ako ana rātou, kahore anake kō te Reo Māori me te reo Ingarihi, ēngari anō te reo Pāniora hei reo tuatoru. He mea whakaihiihi tērā - ēngari he mea whakahirahira i te mea kei te ako rātou i te reo Pāniora mā roto i ngā kawenga o te reo Māori – tēnei tikanga ahurei i waenga i ngā kura. He taonga uruwhenua te reo Māori ki te ao – i runga i ngā kupu, mā roto i ngā haerenga kura ki te whenua o Mēhiko.
Koia nei ngā whakahaere ki te whakatuwhera i ngā tauira ki ētahi ake tikanga, me te ao whānui ka hanga whakapūmau i a rātou tuakiri Māori, me a rātou tūranga ki roto i te ao.
He mea pūtake ngā kura kaupapa Māori - te kura kei Te Koutu, me te kura kei Porirua nei – ki te whakatutuki i aua mahi angitu. Mā te mahi ngātahi – ngā kura me ngā whānau, ngā hapū, me ngā iwi – ka tutuki aua whāinga angitu.
Tēnei tā mātou tono ki a koutou kia whaiwāhi ki ngā whiriwhiringa; e hiahia ana mātou ki te mōhio i o koutou whakaaro mō Te Marautanga o Aotearoa. Me taku whakahau kaha ki ngā kaiwhakaako ki te ārahi i ngā hui whiriwhiri ki roto i a koutou hapori kāinga. He huarahi wātea tēnei ki te whakatakoto i ngā hiahia me ngā wāriu a ngā tauira Māori ki te pūtake manawa o ngā kaupapa mātauranga Māori. Me hopu e tātou katoa tēnei huarahi wātea ki te hanga kia pūmau tonu tēnei marautanga mō a tātou kura, me a tātou tāngata taiohi e ahu whakamua ana.
ENDS

Next in New Zealand politics

Concerns Conveyed To China Over Cyber Activity
By: New Zealand Government
GDP Decline Reinforces Government’s Fiscal Plan
By: New Zealand Government
New Zealand Provides Further Humanitarian Support To Gaza And The West Bank
By: New Zealand Government
High Court Judge Appointed
By: New Zealand Government
Parliamentary Network Breached By The PRC
By: New Zealand Government
Tax Cuts Now Even More Irresponsible
By: New Zealand Labour Party
View as: DESKTOP | MOBILE © Scoop Media